Održana 13. sjednica Vijeća: Usvojen prijedlog indikatora za vrednovanje stručnog i znanstvenog rada

13. sjednica Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske održala se u četvrtak, 8. srpnja 2021. godine na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Uz brojne točke dnevnog reda, Vijeće je raspravljalo i usvojilo prijedlog Indikatora za vrednovanje kvalitete stručnog i znanstvenog rada na veleučilištima i visokim školama te primilo na znanje treći prijedlog nacrta izmjena i dopuna Odluke o uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja.

Na temelju zaključka s 12. sjednice Vijeća, pripremljen je prijedlog Indikatora za vrednovanje kvalitete stručnog i znanstvenog rada na veleučilištima i visokim školama u akreditacijskim postupcima Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Nakon provedene rasprave, Vijeće je usvojilo prijedlog Indikatora te će oni biti upućeni AZVO-u s prijedlogom za njihovim usvajanjem i implementaciju u trećem ciklusu reakreditacije veleučilišta i visokih škola. Vijeće je zaključilo kako želi biti aktivni sugovornik u daljnjem razvoju i preciziranju navedenih indikatora, s ciljem njihove pravednije i svrsishodnije primjene i unaprjeđenja kvalitete rada veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj.

Vijeću je predstavljen i treći prijedlog nacrta izmjena i dopuna Odluke o uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja, koji za cilj ima usuglašavanje nužnih uvjeta za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti pristupnika. Vijeće je donijelo zaključak kako se postojeći nacrt upućuje u javnu raspravu u okviru pojedinačnih visokih učilišta, zadužilo dekane da provedu raspravu do 15. listopada 2021. godine te da na razini visokih učilišta formuliraju i upute svoje prijedloge i preporuke za doradu prijedloga novih uvjeta.

Vijeće su o održanim sjednicama informirali predsjednici Odbora za javna veleučilišta i visoke škole i Odbora za pravna pitanja, a o zbivanjima u tijelima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja i imenovani predstavnici Vijeća. Za predstavnike u Stručnoj radnoj skupini za izradu Nacrta prijedloga Nacionalnog plana razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske od 2021. do 2027. Vijeće je potvrdilo mr. sc. Zdeslava Milasa (član) i Adriana Belju (zamjenik) s Edward Bernays Visoke škole.

Predsjednik Vijeća informirao je članove Vijeća o suradnji s Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, čiji je krajnji cilj izrada Smjernica za unaprjeđenje uvjeta studiranja za osobe s invaliditetom na veleučilištima i visokim školama. Vijeću je predstavljena i inicijativa za suradnju Hrvatske Mense s Vijećem, a na području organizacije testiranja studenata veleučilišta i visokih škola s ciljem provjere mogućnosti učlanjenja i sudjelovanja u radu ove organizacije.

Vijeće je usvojilo i Odluku o načinu dostave dokumentacije za provedbu izbora u nastavna zvanja. Tekst Odluke dostupan je na poveznici.

Održana druga sjednica Odbora za javna veleučilišta i visoke škole

U utorak, 8. lipnja 2021. održana je druga sjednica Odbora za javna veleučilišta i visoke škole Vijeća veleučilišta i visokih škola pod predsjedanjem dr. sc. Željka Sudarića. Sjednica Odbora održala se u Centru održivog razvoja na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. U središtu rasprave bile su specifične teme za javna visoka učilišta poput pravnih pitanja vezana uz radno-pravne odnose, upisa u akademsku godinu 2021. / 2022. te brojnih drugih pitanja.

Domaćin sjednice, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu doc. dr. sc. Igor Klopotan u pozdravljajući nazočne istaknuo je kako kroz razvoj i stalna ulaganja, veleučilišta i visoke škole žele pružiti što kvalitetnije obrazovanje i jačati poziciju stručnih studija. Okupljenim dekanima je povodom sjednice Odbora predstavljen i novootvoreni Centar održivog razvoja MEV-a, za koji se može reći kako je rezultat uspješnog povlačenja sredstava iz fondova EU, a ujedno i poticaj drugim visokim učilištima za slične projekte.

Sjednici je prisustvovao i predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola doc. dr. sc. Damir Jugo.

Nadopune preporuka za održavanje nastave na visokim učilištima od 1. lipnja 2021.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijeli su nadopune preporuka za održavanje nastave na visokim učilištima, pritom uvažavajući aktualnu epidemiološku situaciju te završetak akademske godine. Primjena nadopunjenih preporuka za održavanje nastave na visokim učilištima vrijedi od 1. lipnja 2021. Nadopunama je cilj omogućiti izvođenje nastavnih sadržaja u prodavaonicama, a koji se ne mogu kvalitetno odvijati na daljinu, a koji su odgađani zbog nepovoljne epidemiološke situacije.

Nadopune preporuka obuhvaćaju mogućnost izvođenja kontaktne nastave na visokim učilištima za praktičnu, laboratorijsku i terensku nastavu, studentske vježbe i seminare te ostalu nastavu kod koje izvođenje na daljinu u velikoj mjeri narušava ishode učenja. Uzimajući u obzir specifičnosti izvođenja nastavnih procesa poput ispita, nadopune predviđaju organizaciju ispita, kolokvija te drugih oblika provjere znanja uživo.

Ako je nužno okupljanje većeg broj studenta, nužno se pridržavati odluka Stožera civilne zaštite koje predviđaju događaje s ograničenjem od 100 sudionika, uz razmak od 2 metra i obvezno nošenje zaštitnih maski. U prilikama većeg broja studenata potrebno je razmotriti oblik hibridne nastave – kombinacija učioničke nastave i nastave na daljinu.

Cjelovite preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva znanosti i obrazovanja možete preuzeti na poveznici.

Kandidatkinja Vijeća Ana Tecilazić izabrana u izvršni odbor EURASHE

U okviru zasjedanja Glavne skupštine EURASHE 19. svibnja 2021. u izvršni je odbor izabrana kandidatkinja Vijeća veleučilišta i visokih škola Ana Tecilazić s Visokog učilišta Algebra. Ovim izborom Vijeće po prvi puta otkad je punopravni član ove međunarodne organizacije koja okuplja visoka učilišta koja izvode stručne studije ima svog predstavnika u njezinom najvišem tijelu. Mandat izabranim članovima izvršnog odbora traje od 2021. do 2023. godine, a u okviru svojeg djelovanja upravljat će radnim skupinama i drugim radnim tijelima te nadzirati implementaciju strategija i planova rada.

Europsko udruženje institucija u visokom obrazovanju (EURASHE) okuplja veleučilišta, visoke škole i druga visoka učilišta koja izvode stručne studijske programe. Članovi EURASHE-a mogu biti i nacionalne te sektorske organizacije, kao i predstavnička tijela u visokom obrazovanju. Članovi ovog udruženja djeluju u mreži različitih nacionalnih obrazovnih sustava, bilo da su oni unitarni ili binarni, stručni i/ili sveučilišni. Misija EURASHE-a je ojačati utjecaj inovativnog, visokokvalitetnog stručnog tercijarnog obrazovanja i srodnih primijenjenih istraživanja u Europi, zastupajući interese, olakšavajući dijalog i suradnju visokih učilišta u okruženju s mnogobrojnim dionicima.

Ana Tecilazić je glavna tajnica Visokog učilišta Algebra. Profesionalno iskustvo oblikovano joj je kroz dvadesetogodišnji rad u Ministarstvu znanosti i obrazovanja gdje je radila u području razvoja javnih politika, posebno visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Područja u kojima je razvila duboko razumijevanje i ekspertizu uključuju, između ostaloga, zapošljivost, osiguravanje kvalitete, priznavanje inozemnih obrazovnih i stručnih kvalifikacija, programsko financiranje visokog obrazovanja, kvalifikacijski okviri, vrednovanje prethodnog učenja, europski poslovi,internacionalizacija visokog obrazovanja. Vodila je rad brojnih nacionalnih tijela i skupina među kojima se ističu Nacionalna skupina za unapređenje socijalne dimenzije u visokom obrazovanju, Nacionalna skupina za razvoj sustava za praćenje osoba s kvalifikacijama te u svojstvu nacionalne koordinatorice sektorskih vijeća bila članica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala. U svojstvu zamjenice EU koordinatorice, vodila je aktivnosti hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u području obrazovanja.

Više o djelovanju EURASHE-a možete pročitati na njihovim službenim stranicama eurashe.eu!

dr. sc. Sanja Gongeta i dr. sc. Đuro Njavro izabrani u Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj

Hrvatski sabor imenovao je 23. travnja 2021. osam članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR), najvišeg stručnog tijela u Republici Hrvatskoj koje brine za razvoj i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti. Među osam novoimenovanih članova NVZVOTR, na prijedlog Vijeća veleučilišta i visokih škola imenovani su i dva predstavnika profesora visoke škole, dr. sc. Sanja Gongeta s Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru i dr. sc. Đuro Njavro sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.

Nacionalno vijeće ima predsjednika i šesnaest članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika u trajnom zvanju zaposlena u znanstvenim institutima, sedam redovitih profesora u trajnom zvanju, dva profesora visoke škole te dvije osobe iz područja gospodarstva i dvije osobe iz poduzetništva. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje i predstavnik reprezentativnih sindikata u znanosti i visokom obrazovanju bez prava odlučivanja.

Sukladno odredbama članka 11. stavka 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Vijeće veleučilišta i visokih škola kao ovlašteni predlagatelj članova iz redova profesora visoke škola je, na temelju javnog poziva od 15. siječnja 2021. provelo interni postupak predlaganja kandidata između veleučilišta i visokih škola te je predložilo svoje kandidate od kojih je Hrvatski sabor, na prijedlog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu izabrao dr. sc. Sanju Gongetu i dr. sc. Đuru Njavru.

Više o radu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj dostupno je na mrežnim stranicama.

Jednoglasno usvojen Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

U petak, 19. veljače 2021. Hrvatski sabor je gotovo jednoglasno, sa 127 glasova za i tri suzdržana usvojio izmjene i dopune Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Stručni i sveučilišni studiji ovim Zakonom ostaju vezani uz iste razine Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF); preddiplomski na razinu 6, a diplomski na razinu 7.

Izmjene i dopune HKO-a donesene su nastavno na Odluku U-I-2854/2018 U-I-2855/2018 Ustavnog suda Republike Hrvatske. Usvojeni Zakon o HKO-u razdvojio je razine stručnih i sveučilišnih studija u sustavu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO); preddiplomske stručne na 6st, a sveučilišne na 6sv, dok su specijalistički diplomski stručni na razini 7.1st, a sveučilišni diplomski studiji na 7.1sv. Ovakvo rješenje istovremeno potvrđuje različitost, ali i jednaku vrijednost stručnih i sveučilišnih studija kao dvije različite, ali jednako vrijedne vrste obrazovanja unutar hrvatskog sustava visokog obrazovanja. 

Novo donesene izmjene i dopune Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru tako jasno razlikuju razine kvalifikacija stečenih na stručnim i sveučilišnim studijima na sljedeći način: 

  • Razina 6.st – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih stručnih studija 
  • Razina 6.sv – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih sveučilišnih studija 
  • Razina 7.1.st – kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija
  • Razina 7.1.sv – kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija

Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske od donošenja Odluke Ustavnog suda iz ožujka 2020. intenzivno je sudjelovalo u dijalogu i iznalaženju rješenja o pitanju izmjena i dopuna Zakona o HKO te se ustrajno zalagalo za binarnu jednakost uz jasno načelo diferencijacije, a koja je konačnim prijedlogom Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i usvojena.

Održana 11. sjednica Vijeća: u središtu rasprave mehanizmi za borbu protiv zlostavljanja, diskriminacije i uznemiravanja

11. sjednica Vijeća veleučilišta i visokih škola održala se online u srijedu, 17. veljače 2021. Vijeće je raspravljalo o uspostavljanju mehanizama za učinkovitu borbu protiv svih oblika zlostavljanja, diskriminacije i uznemiravanja na visokim učilištima, epidemiološkoj situaciji na veleučilištima i visokim školama pred početak nastave u ljetnom semestru, različitim prijedlozima i inicijativama te brojnim drugim temama.

Uz sudjelovanje dr. sc. Ivane Pavić Šimetin, dr. med. zamjenice ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dekanice i dekani raspravljali su o uvjetima i načinima organizacije nastave u ljetnom semestru tekuće akademske godine. Također, u sklopu rasprave o uspostavljanju mehanizama za borbu protiv svih oblika zlostavljanja, diskriminacije i uznemiravanja zaključeno je kako će Vijeće izraditi smjernice za veleučilišta i visoke škole o načinima i modelima prevencije i suzbijanja te suočavanja s navedenim oblicima neprihvatljivog ponašanja.

Imenovani su i predstavnici Vijeća u u Radnu skupinu za izradu Zakona o prepoznavanju i priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, Povjerenstvo za izmjenu Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata te Radnu skupinu za izradu Nacrta Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje 2021. – 2027. godine. 

Vijeću su izvješće podnijeli predstavnici u povjerenstvima, vijećima, radnim skupinama i tijelima, a raspravljeno je i izvješće o radu Matičnih povjerenstava u 2020. godini. Predsjednik Odbora za javna veleučilišta i visoke škole Vijeća dr. sc. Željko Sudarić, prof. v.š. informirao je okupljene o zaključcima s prve sjednice Odbora, a koje možete pronaći ovdje

Provedeno je glasovanje za izbor člana Matičnog povjerenstva za biomedicinu i zdravstvi, Na upražnjeno mjesto u Matičnom povjerenstvu izabran je doc. dr. sc. Tomislav Sajko, prof. v.š. sa Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. 

Održana prva sjednica Odbora za javna veleučilišta i visoke škole Vijeća

U petak, 29. siječnja održana je prva sjednica Odbora za javna veleučilišta i visoke škole Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske pod predsjedanjem dr. sc. Željka Sudarića. Sjednici koje se održala online prisustvovali su dekani javnih veleučilišta i visokih škola, predsjednik Vijeća doc. dr. sc. Damir Jugo i Ivica Šušak, ovlašten za poslove ravnatelja Uprave za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Prilikom uvodne riječi, a koju je na sjednici održao Ivica Šušak ispred Uprave za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, okupljeni dekani upoznati su s tekućim aktivnostima Ministarstva vezanim za veleučilišta i visoke škole koje za cilj imaju podizanje kvalitete studijskih programa i kontinuirano unapređenje studentskog standarda. Prodekan za nastavu Veleučilišta u Karlovcu i član Povjerenstva za unapređenje postupka upisa na visoka učilišta Ivan Štedul, prof. okupljenima na sjednici održao je izlaganje o relevantnim informacijama za upise studenata na stručne studije veleučilišta i visokih škola u akademskoj godini 2021./2022.

Članovi Odbora jednoglasno su donijeli i nekoliko prijedloga koji mogu unaprijediti kvalitetu i studentski standard na veleučilištima i visokim školama, a uputit će ih na tijela Vijeća te zatim i tijela resornog ministarstva. Ujedno, jedna od istaknutih tema bila je prevencija te uspostavljanje mehanizama za borbu protiv svih oblika zlostavljanja, diskriminacije i uznemirivanja, kao i zaštita samih studenata i nastavnika veleučilišta i visokih škola.

Odbor za javna veleučilišta i visoke škole osnovan je na devetoj sjednici Vijeća veleučilišta i visokih škola kao radno tijelo koje će se baviti specifičnim pitanjima od važnosti za javna veleučilišta i visoke škole, a za predsjednika Odbora izabran je dekan Veleučilišta “Lavoslav Ružička” u Vukovaru, dr. sc. Željko Sudarić, prof. v.š.

Epidemiološka situacija i online nastava na veleučilištima i visokim školama u Republici Hrvatskoj u prosincu 2020.

Prema dostavljenim podacima, na veleučilištima i visokim školama u Republici Hrvatskoj, 9. prosinca 2020. evidentirano je 22 slučaja COVID-19 zaraze među zaposlenicima, što čini 1,3% od ukupnog broja zaposlenih te 97 prijavljenihslučajeva COVID-19 zarazastudenatau trenutku što čini 0,36% ukupnog broja studenata na veleučilištima i visokim školama koje vode evidenciju zaraze. 

U odnosu na studeni 2020. zabilježena je manji broj evidentiranih zaraza i među zaposlenicima i među studentima. Ukupno dva visoka učilišta iz redova Vijeća ne prikuplja podatke o zaraženim studentima već isključivo zaposlenicima. Na dan 9. prosinca 2020. na veleučilištima i visokim školama je bilo 50 zaposlenika te 383 studenta s aktivnom izrečenom mjerom samoizolacije.

Na veleučilištima i visokim školama je dosad ukupno evidentirano 340 slučajeva COVID-19 zaraze među studentima, odnosno 1,25% od ukupnog broja studenata upisanih na veleučilišta i visoke škole te 82 slučaja COVID-19 zaraze među zaposlenicima, odnosno 4,82% od ukupnog broja svih zaposlenih. 

Kad je u pitanju organizacija nastavnog procesa, prosječni udio nastave koji veleučilišta i visoke škole izvode online u ovom trenutku iznosi 87%, shodno posljednjim izmjenama Preporuka ministarstva znanosti i obrazovanja te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje od visokih učilišta zahtijevaju izvođenje online nastave kada je to moguće. 

Vijeće veleučilišta i visokih škola od studenog 2020. na mjesečnoj bazi prikuplja podatke o evidentiranim COVID-19 zarazama i izrečenim mjerama samoizolacije studenata i zaposlenika na veleučilištima i visokim školama.

Nadopuna epidemioloških preporuka MZO i HZJZ: nastavu održavati prvenstveno na daljinu

Uvažavajući aktualnu epidemiološku situaciju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo u petak, 27. studenog donijelo je nadopunu Preporuka za održavanje nastave na visokim učilištima u razdoblju pandemije bolesti COVID-19 uz primjenu protuepidemijskih mjera. 

Nastavu na visokim učilištima, prema nadopuni Preporuka, nužno je održavati prvenstveno na daljinu uz iznimku praktične nastave, studentskih vježbi, laboratorijske nastave i terenske nastave kod koje bi, uzimajući obzir značajke tih specifičnih nastavnih procesa, nastava na daljinu u velikoj mjeri narušila ishode obrazovanja.

Nadopunu Preporuka moguće je preuzeti na poveznici