Stručni studiji

Zbog svoje snažne povezanosti s potrebama gospodarstva i time društva, stručni studiji značajan su motor pokretač Europskog gospodarstva, a veliki broj studenata koji ih upisuje u Hrvatskoj pokazuje kako su i u našem društvu prepoznati i potrebni. 

U proteklih nekoliko godina oko 29% ukupne studentske populacije studira na nekom stručnom studiju, što čini nešto manje od 50 000 aktivnih studenata stručnih studija.

Pored stručnih, u Hrvatskoj se izvode i sveučilišni studiji kao dio binarnog sustava visokog obrazovanja. Obje su ove vrste studija jednako vrijedne i društvu su jednako potrebne. 

Sukladno definiciji u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, stručni studiji pružaju studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces, dok sveučilišni studiji osposobljavaju studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća. Obje su vrste studija usklađene sa studijima u europskom obrazovnom prostoru, što de-facto znači kako se stručni studiji povezuju sa preddiplomskom (prvi ciklus) ili diplomskom (drugi ciklus) razinom visokog obrazovanja prema bolonjskom okviru kvalifikacija (QF-EHEA).

Danas se u Hrvatskoj na visokim školama, veleučilištima i sveučilištima provode tri vrste stručnih studija i to:

  • kratki stručni studiji,
  • preddiplomski stručni studiji
  • i specijalistički diplomski stručni studiji.

Svaka razina stručnog studija završava stjecanjem određenog stručnog naziva, a razlika među njima je i u trajanju te broju kreditnih (ECTS) bodova. Tako:

  • Kratki stručni studiji traju od dvije do dvije i pol godine i njihovim se završetkom stječe od 120 do 150 ECTS bodova. Završetkom kratkoga stručnog studija stječe se stručni naziv stručni pristupnik/pristupnica uz naznaku struke.
  • Preddiplomski stručni studij traje tri godine, a iznimno preddiplomski stručni studij može trajati do četiri godine, u slučaju kada je to sukladno s međunarodno prihvaćenim standardima. Završetkom preddiplomskog stručnog studija stječe se od 180 do 240 ECTS bodova te stručni naziv stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) uz naznaku struke.
  • Specijalistički diplomski stručni studij traje jednu ili dvije godine i njegovim se završetkom stječe od 60 do 120 ECTS bodova. Završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija stječe se stručni naziv stručni/a specijalist/ica određene struke. Ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskom i specijalističkom diplomskom stručnom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova i to je uvjet za izdavanje diplome ove studijske razine.

Stručni studiji se smještaju u Republici Hrvatskoj na iste razine europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) kao što je to slučaj sa odgovarajućim sveučilišnim studijima. Time su kratki stručni studiji prepoznati kao djelomična kvalifikacija na razini 6 EQF-a, preddiplomski stručni studiji i preddiplomski sveučilišni studiji povezani su s razinom 6 EQF kao cjelovite kvalifikacije, dok su specijalistički diplomski stručni studiji i diplomski sveučilišni studij povezani s razinom 7 EQF. 

EQF infografika: europa.eu

Kroz sve se studije stječu ishodi učenja i skupovi ishoda učenja čija je kompleksnost opisana opisnicama razina ishoda učenja koje su definirane unutar zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Taj zakon poznaje 8 razina složenosti skupova ishoda učenja te više kognitivnih domena. Konkretno, Hrvatska je svoje ishode učenja na svakoj razni složenosti opisala sa ukupno četiri kognitivne domene (znanja, spoznajne vještine, psihomotoričke vještine, socijalne vještine) uz pripadajuću samostalnost i odgovornost u njihovoj primjeni. 

Ovo konkretno znači kako će se u nekom kolegiju više stjecati teorijska znanja, u drugom više spoznajne vještine, ali i jedno i drugo na istoj razini kompleksnosti. Prema tome možemo očekivati kako će stručni studiji razvijati nešto više vještina nego znanja u odnosu na sveučilišne studije i obrnuto. Ipak, te razlike u vrsti sadržaja koji se uči ne utječu na vrijednost i poziciju samih studija, što potvrđuju i stavovi Europske Komisije koji ukazuju kako su sve kategorije opisnica unutar jedne razine jednako važne. Š toviše, prema Europskoj Komisiji, jedan od ciljeva kvalifikacijskih okvira je promocija istovrijednosti/pariteta značaja sveučilišnih i stručnih puteva napredovanja kroz sustav visokog obrazovanja.